Crnogorski (MNE)English (UK)
Da li bi Crnu Goru trebalo proglasiti bezbjednom zemljom porijekla?

Da li bi Crnu Goru trebalo proglasiti bezbjednom zemljom porijekla?

Nakon uspostavljanja sistema vizne liberalizacije, pitanje velikog broja neutemeljenih zahtjeva za azil iz zemalja zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Kosovo i Crna...

Održana međunarodna konferencija  «Uloga i značaj medija u procesu EU integracija - naučene lekcije i iskustva iz regiona »

Održana međunarodna konferencija «Uloga i značaj medija u procesu EU integracija - naučene lekcije i iskustva iz regiona »

Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa Daily Press Vijesti, u okviru realizacije projekta „EU vijesti-informiši se!“, podržanog iz komunikacionog budžeta Delegacije Evropske unije u...

Promovisan projekat

Promovisan projekat "Rastimo zajedno 3 – Informacije o EU kroz popularne internet portale"

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori danas je u prostorijama EU  Info Centra promovisala projekat "Rastimo zajedno 3 – Informacije o EU kroz popularne internet portale". Projekat ima za cilj...

Ambasador Drobnič gost drugog Evropskog kafea

Ambasador Drobnič gost drugog Evropskog kafea

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je danas, u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert (FES), nastavio sa realizacijom projekta «Evropski kafe» u okviru kojeg je organizovan sastanak...

Najava: Prezentacija projekta: Rastemo zajedno 3 - Informacije o EU kroz popularne internet portale

Najava: Prezentacija projekta: Rastemo zajedno 3 - Informacije o EU kroz popularne internet portale

Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori organizuje prezentaciju projekta "Rastemo zajedno 3 - Informacije o EU kroz popularne internet portale", 20. aprila sa početkom u 11h00, u prostorijama EU...

  • Da li bi Crnu Goru trebalo proglasiti bezbjednom zemljom porijekla?

    Da li bi Crnu Goru trebalo proglasiti bezbjednom zemljom porijekla?

  • Održana međunarodna konferencija  «Uloga i značaj medija u procesu EU integracija - naučene lekcije i iskustva iz regiona »

    Održana međunarodna konferencija «Uloga i značaj medija u procesu EU integracija - naučene...

  • Promovisan projekat

    Promovisan projekat "Rastimo zajedno 3 – Informacije o EU kroz popularne internet portale"

  • Ambasador Drobnič gost drugog Evropskog kafea

    Ambasador Drobnič gost drugog Evropskog kafea

  • Najava: Prezentacija projekta: Rastemo zajedno 3 - Informacije o EU kroz popularne internet portale

    Najava: Prezentacija projekta: Rastemo zajedno 3 - Informacije o EU kroz popularne internet portale

Da li bi Crnu Goru trebalo proglasiti bezbjednom zemljom porijekla?

crnagora-zastavaNakon uspostavljanja sistema vizne liberalizacije, pitanje velikog broja neutemeljenih zahtjeva za azil iz zemalja zapadnog Balkana (Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija, Kosovo i Crna Gora) bi moglo omesti evropski put ovih zemalja, kao i njihovu potencijalnu integraciju u Evropsku uniju. Štoviše, pitanje brojnih neopravdanih zahtjeva za politički azil bi moglo ozbiljno ugroziti odnose sa Federalnom Republikom Njemačkom, ako se ne riješi na pravi način.

 

Kao odgovor na ovu situaciju, Njemačka je 2014, kroz svoja dva zakonodavna tijela (Bundestag i Bundesrat), podržala zakon koji definiše Srbiju, BJR Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu kao bezbjedne zemlje porijekla. To znači da u ovim zemljama nema političke torture, političkog gonjenja ili drugih vidova zloupotrebe političkih protivnika koji bi mogli ugroziti ljudski integritet i dostojanstvo. Konkretnije, time što je podržao ovaj zakon, njemački Parlament je stavio "veto" na buduće zahtjeve za azil iz ove tri zemlje. One su se našle u situaciji u kojoj je skoro nemoguće da njeni građani/ke dobiju politički azil u Njemačkoj. Takođe, zbog povećanog broja neutemeljenih zahtjeva za politički azil iz Albanije i Kosova, danas Bundesrat raspravlja o mogućnosti da definiše ove države, zajedno sa Crnom Gorom, kao bezbjedne zemlje porijekla.

Pitanje koje se otvara jeste da li bi Crnu Goru trebalo proglasiti bezbjednom zemljom porijekla? Komplikovano je dati odgovor na ovo pitanje i to zahtijeva temeljno razmatranje činjenica iz različitih aspekata, uključujući i sveobuhvatnu analizu. Za svrhe ovog rada, stvari će biće sažeto predstavljene.

Iz ugla spoljne politike, Crnu Goru kao zemlju kandidata za EU i jednu od vodećih zemalja regiona u procesu evropskih integracija, kako se ona često označava, bi trebalo proglasiti bezbijednom zemljom porijekla. Crna Gora je do sada otvorila osamnaest pregovaračkih poglavlja (u okviru tog broja, dva su privremeno zatvorena, a u preostalih šesnaest su pregovori u toku). Učinak Crne Gore u oblasti spoljnih poslova je značajan, što je čini pouzdanim evropskim saveznikom koji odgovorno ispunjava spoljno-političke i međunarodne obaveze. Nadalje, crnogorske vlasti insistiraju na stanovištu da su u potpunosti posvećeni jačanju evropskih vrijednosti i razvoju demokratske kulture, usklađivanju nacionalnih pravnih propisa sa pravnom tekovinom EU, kao i usklađivanju spoljne i bezbjedonosne politiku sa politikom Evropske unije i NATO-a, zatim aktivnom učešću u jačanju dobrih među-susjedskih odnosa, sa posebnim ciljem u dijelu uspostavljanja regionalne inicijative "Zapadnobalkanske šestorke ", i učešću u svim međunarodnim organizacijama. Sve ovo, naravno, podrazumijeva pomno nadgledanje preuzetih obaveza, kao i podršku u daljim koracima u okviru procesa pristupanja.

Međutim, status bezbjedne zemlje porijekla se ne može ostvariti samo na osnovu spoljno-političkog učinka i deklarativnih stavova vlasti. Još značajnije, dodijeljeni status bezbjedne zemlje porijekla, u većini slučajeva, predstavlja rezultat unutrašnje politike zemlje porijekla podnosioca zahtjeva za azil kao i zemlje u kojoj traže taj azil. Zbog velikog broja neosnovanih zahtjeva za politički azil iz zemalja zapadnog Balkana, Njemačka je usvojila koncept "bezbjedne zemlje porijekla", kako bi spriječila dodatne neopravdane zahtjeve za politički azil. Njemačka je, isto tako, na osnovu pooštrenog Zakona o azilu, prestala da pruža znatne socijalne olakšice tražiocima azila u toku dugog perioda razmatranja njihovog zahtjeva. Crna Gora se, svakako, ne nalazi na listi zemalja koja ima veliki broj podnijetih zahtjeva za azil.

Prema dostupnih podacima Federalne njemačke imigracione službe, tokom prvih prvih osam mjeseci 2014, ukupno 114 000 zahtjeva za politički azil je podnijeto u Njemačkoj, a jedna šestina tih zahtjeva je došla iz Srbije, BJR Makedonije i Bosne i Hercegovine. U poređenju sa drugim zemljama zapadnog Balkana, broj crnogorskih zahtjeva za politički azil je izuzetno nizak. Ova tvrdnja dokazuje i ono što je navedeno u Izvještaju Evropske komisije o bezviznom putovanju iz zemalja zapadnog Balkana (iz februara 2015) gdje je jasno naznačeno da "Građani Srbije i dalje čine najveću grupu podnosioca zahtjeva za azil iz zemalja zapadnog Balkana, kada se radi o zemljama EU i zemljama Šengen zone (42% u 2013). Na drugom mjestu su građani Makedonije i Albanije (po 21% obje), potom građani Bosne i Hercegovine (14%) i Crne Gore (2%)."

U tom pogledu, očigledno je da ne postoje veće zloupotrebe ove mogućnosti od strane onih crnogorskih građana koji se osjećaju ugroženo u pogledu njihovih osnovnih prava. Dodatno, unutrašnji demokratski procesi u zemlji su zabrinjavajući u nekim pogledima i postoje situacije koje onu osobu koja se usudi suprotstaviti vlastima mogu dovesti u nezavidan položaj, naročito kada se radi o pitanjima vezanim za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i vezanim pitanjima.

Stoga, bilo bi nepravedno uskratiti ovu mogućnost crnogorskim građanima na osnovu regionalnih iskustava. U procesu stvaranja i regulisanja odnosa sa Crnom Gorom, EU i Njemačka bi trebale nastaviti sa bilateralnim pristupom, umjesto multilateralnog, odnosno trebale bi ocijeniti svaku zemlju zasebno na osnovu zasluga i svojstava umjesto što ih sve stavljaju u isti «koš».

Na kraju, bitno je naglasiti da u oblasti unutrašnje politike, Crna Gora i dalje nije ostvarila adekvatan nivo primjene i poštovanja vladavine prava na osnovu čega bi mogla biti razmatrana kao bezbjedna zemlja porijekla. Iako je u procesu pregovora sa EU otvorila poglavlje 23, koje se direktno bavi pravosuđem i osnovnim pravima, očigledno je da vladavina prava i dalje nije dominantan princip u Crnoj Gori. Snažan politički uticaj na pravosuđe ne omogućava jednake šanse svima, a samim time ni puno poštovanje ljudskih prava, pogotovo kada je riječ o najranjivijim grupama koje se osjećaju nesigurno. Romi su manjina koju najviše pogađa ovakvo stanje stvari kroz marginalizaciju i diskriminaciju. Trenutno se suočavaju sa nedostatkom neophodnog obrazovanja, dok su njihova građanska i ljudska prava ugrožena zbog nemogućnosti zaposlenja. Česti su i napadi na novinare i svojinu medija i vlasti ne uspijevaju da pokažu mjerljive rezultate u ovim istragama, a zabilježene su i prljave kampanje protiv aktivista civilnog društva koji imaju kritički stav prema vladajućoj koaliciji, koje vlasti takođe nijesu riješile na pravi način. Posljednje, ali ne i manje bitno, očigledna su i kršenja ljudskih prava u slučaju LGBT osoba. Vlada i dalje nije osmislila efikasan mehanizam kojim bi zaštitila ustavna prava tih osoba, naročito u pogledu slobode okupljanja i slododnog kretanja.

Stoga, snažno se preporučuje da Njemačka ostavi "prozor mogućnosti" zbog onih koji se u Crnoj Gori možda nađu u situacijama opasnim po život, čime bi im obezbijedili priliku za novi život u kojem se mogu osjećati slobodno i sigurno.

Vladimir Vučković, saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje i kandidat za doktorske studije na Fakultetu društvenih studija, Univerzitet Masarik

Share

____Broj 114____

       cgo-cce-Evropski-puls-114-01

Prethodni brojevi